Starenjem u našem organizmu dolazi do brojnih fizioloških promjena koje utječu na rad želudca i crijeva. Kod želuca se u starijoj dobi često javljaju oboljenja kao što su atrofični gastritis, gastropareza i refluks, dok su kod crijeva uobičajeni zatvor, proljev i inkontinencija. Na njihovu pojavu utječu smanjena pokretljivost crijeva, promjene u lučenju enzima i hormona, manji unos tekućine i vlakana te smanjena tjelesna aktivnost. Kako ova stanja nebi narušila kvalitetu života od velike je važnosti pravovremeno prepoznavanje simptoma i prilagodba prehrane.

Gastropareza 

Gastropareza je kronično oboljenje pri kojem su pokreti mišića želučane stijenke oslabljeni ili potpuno izostaju. Posljedično, hrana se dulje zadržava u želucu, što usporava probavni proces i otežava njen prelazak u tanko crijevo. Tako usporena probava može izazvati niz neugodnih simptoma poput rane sitosti, nadutosti, mučnine, povraćanja i bolova u gornjem dijelu trbuha, a u težim slučajevima dolazi do gubitka tjelesne mase i nutritivnih deficita. Nadalje, dugotrajno zadržavanje hrane može potaknuti i prerastanje bakterija iz debelog u tanko crijevo, čime se narušava ravnoteža crijevne mikrobiote i dodatno pojačavaju probavne smetnje.

 

Prehrambene preporuke kod gastropareze

Prehrana je temeljni oblik terapijske potpore kod gastropareze jer ublažava simptome i pomaže u sprječavanju nutritivnih deficita.

Jedan od ključnih pristupa je obrazac prehrane s malim česticama, koja olakšava prolazak hrane kroz želudac i smanjuje potrebu za širenjem želučane stijenke. Takva prehrana uključuje namirnice koje se lako mogu zgnječiti vilicom ili usitniti, poput pirea od voća i povrća, povrtnih namaza, kompota, glatkih juha, smoothieja, pudinga, usitnjenog mesa, složenaca ili zgnječenog avokada. Suprotno tome, hrana u obliku većih komada, kao što su cijeli komadi mesa, riba, sir, orašasti plodovi, svježe voće i povrće te kruh od cjelovitih žitarica, slabije se podnose i mogu uzrokovati simptome.

Hrana bogata mastima i prehrambenim vlaknima dulje se zadržava u želucu pa se preporuča ograničiti njezin unos, ali ne i skroz izbaciti. Biljni izvori masti, poput maslinovog i repičinog ulja, probavljaju se učinkovitije od životinjskih, a vlakna iz voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki potrebno je pripremiti tako da budu mekša i lakše probavljiva, primjerice uklanjanjem kore, kuhanjem te usitnjavanjem u pire ili smoothie. Rafinirane žitarice te kremasti maslaci od orašastih plodova obično se bolje podnose od cjelovitih ili hrskavih oblika jer manje opterećuju probavni sustav.

Umjesto nekoliko obilnih obroka, bolje je jesti više manjih tijekom dana, uz dovoljan unos tekućine. Optimalno je između obroka ostaviti nekoliko sati za probavu. U slučaju mučnine od pomoći može biti đumbir u obliku čaja, kapsula, bombona ili svježeg dodatka u smoothieju, a upalu želuca mogu ublažiti bioaktivne tvari iz soje. 

 

Atrofični gastritis

Atrofični gastritis je kronična upalna bolest želučane sluznice karakterizirana postupnim propadanjem stanica koje stvaraju želučanu kiselinu. Najčešći uzrok je dugotrajna infekcija bakterijom Helicobacter pylori, dok se u manjem broju slučajeva razvija kao autoimuni proces. Kod starijih osoba bolest često prolazi neprimjetno, ali postupno dovodi do smanjenog lučenja želučane kiseline (hipoklorhidrija) i unutarnjeg faktora, što rezultira smanjenom apsorpcijom vitamina B12, željeza i folata.

Smanjena kiselost želuca mijenja i sastav crijevne mikrobiote jer omogućuje prekomjerno razmnožavanje bakterija u gornjem dijelu probavnog sustava, što dodatno pogoršava probavu i apsorpciju hranjivih tvari. Poremećena mikrobiota može dodatno usporiti rad crijeva i pridonijeti simptomima nadutosti i nelagode u trbuhu, koji se često javljaju zajedno s gastroparezom.

Prehrana kod atrofičnog gastritisa

Cilj prehrane je zaštita želučane sluznice, poticanje regeneracije i nadoknada deficitarnih nutrijenata:

• Preporučuje se lagana, termički obrađena i lako probavljiva hrana, poput bijele ribe, zobenih pahuljica, prosa i riže s mlijekom, koja stvara zaštitni sloj na sluznici.
• Maslinovo ulje povoljno djeluje jer oblaže sluznicu i smanjuje iritaciju.
• Banane, med, čajevi od kamilice, matičnjaka i trputca umiruju probavni sustav i potiču zacjeljivanje.
• Potrebno je izbjegavati kavu, alkohol, začinjenu i kiselu hranu, jer dodatno nadražuju želučanu sluznicu.
• Zbog smanjene apsorpcije vitamina B12 preporučuje se unos obogaćenih namirnica ili dodataka prehrani koji sadrže lako apsorbirajuće oblike vitamina B12 nakon konzultacije s liječnikom ili nutricionistom.

 

Refluks i probavne smetnje

Kod starijih osoba učestalo se javljaju simptomi gastroezofagealnog refluksa (GERB-a), kao i nadutost te osjećaj nelagode u gornjem dijelu trbuha, poznat kao dispepsija. Refluks označava vraćanje želučane kiseline u jednjak, pri čemu dolazi do pečenja i žgaravice.
U starijoj dobi ti su simptomi češći jer se probava hrane usporava, a mišić koji zatvara prolaz između želuca i jednjaka (ezofagealni sfinkter) slabi, pa se kiselina lakše vraća prema gore. Dodatno, s godinama se može povećati i kiselost želučanog sadržaja, što dodatno iritira sluznicu jednjaka. Određeni lijekovi, poput onih za snižavanje krvnog tlaka, smirenje ili bolove, mogu dodatno pridonijeti pojavi refluksa jer utječu na tonus sfinktera i usporavaju probavni proces.

Preporuke za ublažavanje refluksa

• Izbjegavati obilne obroke i ležeći položaj odmah nakon jela
• Ograničiti alkohol, kavu, gazirana i začinjena jela
• Prestanak pušenja povoljno djeluje na smanjenje simptoma
• Spavati s blago povišenim uzglavljem
• U dogovoru s liječnikom moguće je primijeniti antacide ili inhibitore protonske pumpe ako promjene načina života nisu dovoljne

 

Dijareja (proljevi)

Dijareja se javlja kada se sadržaj probavnog trakta prebrzo kreće kroz crijeva, što onemogućuje adekvatnu apsorpciju vode u debelom crijevu. Posljedica su rijetke, voluminozne stolice povećane učestalosti, praćene nelagodom u trbuhu. Kod starijih osoba dijareja je najčešće posljedica gastrointestinalne infekcije, nuspojave lijekova (posebno antibiotika ili laksativa), prehrambene intolerancije, sindrom iritabilnog crijeva te upalne bolesti crijeva. Stariji su pritom posebno osjetljivi na dehidraciju i gubitak elektrolita, stoga je važno redovito nadoknađivati tekućinu i minerale.

Preporuke kod dijareje

• Osigurati dovoljan unos tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija (voda, blage juhe, otopine elektrolita).
• Privremeno izbjegavati hranu bogatu mastima, vlaknima i začinima te postupno ponovno uvoditi lagane namirnice poput riže, banane i kuhanog krumpira.
• Po preporuci liječnika moguće je koristiti sredstva za povećanje volumena (psyllium ljuskice, inulin) ili lijekove koji usporavaju peristaltiku.

Konstipacija (Zatvor)

Konstipacija je jedna od najčešćih probavnih tegoba u starijoj životnoj dobi, a nastaje zbog usporenog prolaska stolice kroz crijeva i povećane apsorpcije vode, što rezultira tvrdom i suhom stolicom. Na pojavu zatvora kod starijih osoba utječe više čimbenika kao što su smanjena motorička funkcija kolona, slabiji refleks pražnjenja, prehrana siromašna vlaknima, nedovoljan unos tekućine, smanjena tjelesna aktivnost, kao i brojni lijekovi (blokatori kalcijevih kanala, dodaci željeza i kalcija). Konstipacija se također može pojaviti u sklopu neuroloških i endokrinih bolesti, poput Parkinsonove bolesti ili hipotireoze. Dodatno, gubitak tonusa unutarnjeg i vanjskog analnog sfinktera može uzrokovati i inkontinenciju stolice, što dodatno narušava kvalitetu života starijih osoba.

Dugotrajan zatvor može negativno utjecati i na crijevnu mikrobiotu, jer dulje zadržavanje stolice pogoduje razvoju bakterija koje stvaraju plinove i toksične spojeve, uzrokujući nadutost i upalu crijevne sluznice. Stoga održavanje redovite stolice ima važnu ulogu u očuvanju cjelokupnog probavnog i metaboličkog zdravlja.

Kako si pomoći kod konstipacije:

• Povećajte unos prehrambenih vlakana. Vlakna su neprobavljivi sastojci hrane koji vežu vodu, povećavaju volumen stolice i olakšavaju njezino kretanje kroz crijeva.
• Uključite mekinje (juhe, povrtna jela, voćne salate) i rogač (kompot, jogurt) u prehranu. 
• Pijte 1,5 – 2 litre vode dnevno (oko 8 čaša)
• Izbjegavajte previše pasiranu hranu jer pasiranje ili miksanje može smanjiti sadržaj vlakana
• Uspostaviti redovitu rutinu pražnjenja crijeva, osobito ujutro nakon doručka.
• Održavati tjelesnu aktivnost primjereno dobi i mogućnostima.
• Položaj tijekom defekacije također može olakšati pražnjenje – preporučuje se blago podizanje stopala pomoću niskog oslonca.
• Po potrebi, uz savjet liječnika, koristiti blage laksative (npr. pripravke s vlaknima, omekšivače stolice poput laktuloze), uz izbjegavanje dugotrajne primjene stimulativnih laksativa i klistira

 

Rogač - posebno koristan jer obiluje vlaknima i antioksidansima. Potiče peristaltiku crijeva, smanjuje nadutost te ima antibakterijska i protuupalna svojstva, čime povoljno djeluje na crijevnu mikrobiotu i probavu.

 

Promjene crijevne mikrobiote

U starijoj dobi često dolazi do smanjenja raznolikosti bakterijskih vrsta, što može narušiti ravnotežu između glavnih bakterijskih skupina, Firmicutes i Bacteroidetes. Neravnoteža mikrobiote povezana je s većim rizikom od upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis), sindroma iritabilnog crijeva te metaboličkih poremećaja poput dijabetesa i pretilosti.

Održavanje zdrave mikrobiote moguće je postići pravilnom prehranom bogatom vlaknima, fermentiranim proizvodima (npr. jogurt s probioticima, kefir, kiseli kupus) te adekvatnim unosom tekućine.

 

Zaključak

Fiziološke promjene koje prate starenje gastrointestinalnog sustava često rezultiraju pojavom probavnih tegoba, no većina njih može se uspješno ublažiti pravodobnim prepoznavanjem simptoma i prilagodbom životnih navika. Uravnotežena prehrana, adekvatan unos tekućine, redovita tjelesna aktivnost i briga o zdravlju crijevne mikrobiote temelj su prevencije i očuvanja probavnog zdravlja u starijoj dobi.

 

Literatura

Bumrungrad International Hospital (2025) (Managing Common Gastrointestinal Problems in Older Adults. https://www.bumrungrad.com/en/conditions/managing-common-gastrointestinal-problems-in-older-adults  Pristupljeno: 3. studenog 2025.

Camilleri, M., Kuo, B., Nguyen, L., Vaughn, V. M., Petrey, J., Greer, K., Yadlapati, R., & Abell, T. L. (2022). ACG Clinical Guideline: Gastroparesis. The American journal of gastroenterology, 117(8), 1197–1220. https://doi.org/10.14309/ajg.0000000000001874 

Cleveland Clinic  (2022) Atrophic Gastritis. https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24217-atrophic-gastritis Pristupljeno: 3.studenog 2025.

Dumic, I., Nordin, T., Jecmenica, M., Stojkovic Lalosevic, M., Milosavljevic, T., & Milovanovic, T. (2019). Gastrointestinal Tract Disorders in Older Age. Canadian journal of gastroenterology & hepatology, 2019, 6757524. https://doi.org/10.1155/2019/6757524 

Eseonu, D., Su, T., Lee, K., Chumpitazi, B. P., Shulman, R. J., & Hernaez, R. (2022). Dietary Interventions for Gastroparesis: A Systematic Review. Advances in nutrition (Bethesda, Md.), 13(5), 1715–1724. https://doi.org/10.1093/advances/nmac037 

Gastrointestinal Society & Canadian Society of Intestinal Research (2025) Aging Digestive Tract. https://badgut.org/information-centre/a-z-digestive-topics/aging-digestive-tract/ Pristupljeno: 3. studenog 2025.

Haller, E. (2025).  Gastroparesis Nutrition Strategies. IIFGD - International Foundation for Gastrointestinal Disorders. https://iffgd.org/wp-content/uploads/564-Gastroparesis-Nutrition-Strategies.pdf Pristupljeno: 3. studenog 2025.

Karhunen, P., Tuomisto, S., Goebeler, S., Martiskainen, M., & Kok, E. (2025). Common occurrence of atrophic gastritis in an ageing non-hospitalised population: an autopsy study. Age and ageing, 54(3), afaf047. https://doi.org/10.1093/ageing/afaf047 

Magrone, T., & Jirillo, E. (2013). The interaction between gut microbiota and age-related changes in immune function and inflammation. Immunity & ageing : I & A, 10(1), 31. https://doi.org/10.1186/1742-4933-10-31

Olausson, E. A., Störsrud, S., Grundin, H., Isaksson, M., Attvall, S., & Simrén, M. (2014). A small particle size diet reduces upper gastrointestinal symptoms in patients with diabetic gastroparesis: a randomized controlled trial. The American journal of gastroenterology, 109(3), 375–385. https://doi.org/10.1038/ajg.2013.453 

Porter, K. M., Hoey, L., Hughes, C. F., Ward, M., Clements, M., Strain, J., Cunningham, C., Casey, M. C., Tracey, F., O'Kane, M., Pentieva, K., McAnena, L., McCarroll, K., Laird, E., Molloy, A. M., & McNulty, H. (2021). Associations of atrophic gastritis and proton-pump inhibitor drug use with vitamin B-12 status, and the impact of fortified foods, in older adults. The American journal of clinical nutrition, 114(4), 1286–1294. https://doi.org/10.1093/ajcn/nqab193